Dijaspora je zasigurno najugroženiji entitet od svih naroda i teritorija BiH. Nema svoja prava, legalne okvire, van je konstitucije i nema svoje predstavnike, poslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH, kantonima, entitetskim parlamentima, niti u vlasti BiH. Davno iščekivano Ministarstvo za dijasporu BiH nije vidljivo na horizontu ili kao prijedlog u latici premijera ili predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Neki će reći, da pored ovolike komplikacije vlasti u BiH, ne treba nam još dodanih institucija za dodatne komplikacije. I to bi bio prihvatljiv argumenat ako se u obzir ne uzme činjenicu da je ‘Dijaspora BiH’, kao najveći entitet i njen najveći investitor, u državnu blagajnu i ekonomiju ulijeva milijarde maraka na godišnjoj osnovi. To je najmanje 50 milijardi konvertabilnih maraka između 1995 i 2019. Ova cifra je racunana na minimalnoj osnovi, a možda prelazi i preko 80 milijarde konvertabilnih maraka ako uzmemo u obzir malo detaljniju analizu izvještaja Centralne banke BiH, ili prosijek priliva od 3 milijarde maraka na godinu i porast iz godine u godinu. Ovo ne uključuje ratne godine između 1992 do 1995 i humanitarne i razvojne pakete drugih država.
Već duži niz godina tema o Ministarstvu dijaspore BiH je bila prijedlog kongresa dijaspore i njenih ogranaka u državama Evrope, Amerike, Kanade, Australije i Turske. I ovo su države koje imaju najveću koncentraciju državljana BiH. Zanemarivanje ove teme odvodi državljane u situaciju da se mnogi moraju odreći bh državljanstva i postati državljani države boravka. Time njihova djeca bez sumnje postaju samo državljani države u kojoj žive. Da se naturalizira u bh državljanstvo, dijete rođeno u dijaspori se gube u administrativnim procedurama i komplikacijama dokumentacije. Najčeše je pitanje da li su vam dokumenti, rodni list i sl., svježiji od mjesec dana. Tako, neko u dijaspori mora oponomićiti treće lice u BiH da prikupi sve potrebne dokument u BiH, da bi se nešto jednostavno moglo odraditi. A jednostavno je da DKP-i /ambasade BiH koriste državni sistem za prikupljanje relevantnih informacija o svojim državljanima.
Migracija bh državljana BiH u zemlje zapadne Evrope ne jenjava. U ambasadama EU su zaposleni pojedinici kojima je posao samo da procesuiraju aplikacije za vize. Viza Njemačke se čeka od godinu do dvije, a malo broj je odbijenica. Tako slično je i pred ambasadama Slovenije i Austrije. I nisu ovo jedine države koje goste velik broj radnika iz BiH, koji će u dogledno vrijeme steći i pravo na državljastvo, a time se morati odreći bosanskog.
Vlasi u Sarajevu, a i vladari iz Sarajeva, Banja Luke i Mostara, u ovome ne vide priliku da se dijaspora uključi za stolom vlasti, dijaloga i saradnje.
Dijaspora danas je puna uspješnih biznismena, akademika, pojedinaca sa jako visokim profilima utjecaja, prijateljstava i veza koje diplomatska mreža selektivno koristi ili nikako ne koristi.
Šta nam je raditi i sta možemo preduzeti da vlasti u BiH otvore oči i ovu temu uključe u svoje političke agende i diskusije. Insistirati od članova Predsjedništva BiH da u svoje kabinete unesu elemenat dijaspore, je skoro nemoguća misija, jer sve je to do sada bilo dio marketinga ili prikuljanja političkih glasova preko granica BiH.
Siguran sam da svi mi u dijaspori smo već čuli prazne argumente kao što su ‘nema političkog konsenzusa’ a ova tema nije samo vezana za jedan konstitutivni narod i druge manjine, već za sve podjednako. Problem isljavanja je problem za sve osim onih koji misle da su smanjili nezaposlenost svojim radom, a pola grada im se iselilo i otišlo van države. Iz krize velikog broja nezaposlih u novu krizu nedostatka kvalifikovanih kadrova.
Dijalog je nemonovan ali nikako ostaviti ambasadorima da sami biraju sa kim žele voditi dijalog a pritom da druge iskluče iz istog zbog osobih pogleda ili političkih boja, što je do sada bila praksa.
Autor: Ernest Kulauzović, Charles Sturt University, je redovni komentator na temu politika Balkana, odnosi BiH, EU i susjednih država, kako i na temu bh dijaspore i njena organizacije. Redovni je komentor putem radio stanica u dijaspori, BiH, Sloveniji i Hrvatskoj, aktivista bh zajednice i uposlenik u Vladi Novog Južnog Velsa u Australiji.
Svoje komentare možete ostaviti na ernestonair.wordpress.com
Ernest Kulauzović 
You must be logged in to post a comment.